U današnje vrijeme gojaznost je veoma čest problem. Broj ljudi koji pate od ove moderne bolesti raste alarmantnom brzinom. Jedan od razloga zbog kojeg se ljudi debljaju je da imaju tendenciju jesti više nego što to njihov organizam zahtijeva.

Gojazni ljudi ne jedu uvijek previše samo zato što su veoma gladni. U velikom broju slučajeva, oni jedu zato što su pod stresom i vjeruju da će im hrana pomoći da se izvuku iz takvog stanja. U takvim slučajevima, kada se prehrambene navike osobe utvrđuju na osnovu njenih emocija, dolazi do pojave koja se naziva emocionalno jedenje, piše minimagazin.info

Osobe koje imaju ovaj poremećaj u prehrani obično jedu velike porcije ili se veoma često prejedaju. Razlog za ovakvo ponašanje je njihovo uvjerenje da će, kada jedu, biti u stanju da zaborave na sve probleme. Naravno, svaka racionalna osoba će reći da hrana ne može biti rješenje problema. To znaju i osobe koje pate od poremećaja emocionalnog jedenja, ali kada se osjećaju emocionalno uznemireni oni nisu u stanju kontrolirati svoje impulse. Kao rezultat, dolazi do prejedanja.

Osoba čije emocije diktiraju njene prehrambene navike obično preferira visokokaloričnu hranu koja je ekstremno slana ili slatka. Kada su pod stresom, osobe koje pate od ovog poremećaja ne konzumiraju zdrave namirnice. To je zato što “utješna hrana”, u ovakvim slučajevima, godi nepcu i drži osjećaj tuge na odstojanju. Kada su pod stresom ili u depresiji, osobe koje pate od ovog poremećaja obično konzumiraju, u neograničenim količinama, čokoladu (i druge poslastice) i čips (i druge namirnice koje sadrže prekomjernu količinu soli).

Istraživanja pokazuju da ljudi postaju podložni ovom poremećaju kada su žrtve dosade, stresa, depresije, usamljenosti, kroničnog bijesa, frustracije ili anksioznosti. Ovo su obično osobe koje imaju veoma nizak nivo samopouzdanja ili imaju problema u međuljudskim odnosima. Kada ne mogu pribjeći bilo čemu drugom, oni se okreću emocionalnom jedenju.

U većini slučajeva, oni se prejedaju poslije suočavanja sa nekom emocionalnom situacijom. Na primjer, ako je osoba koja pati od ovog poremećaja imala svađu sa partnerom, ona će pokušati smiriti se konzumiranjem ogromnih količina hrane. To postepeno postaje navika i tako dolazi do nagomilavanja masnih naslaga i viška kilograma. Iako je emocionalno jedenje jedan od uzroka gojaznosti kod ljudi, ne mora značiti da svaka gojazna osoba pati od ovog poremećaja.

Baš kao gojaznost i emocionalno jedenje se može obuzdati. Ovaj poremećaj je veoma ozbiljan i može dovesti do drugih oboljenja. Prvi korak da se ovaj poremećaj suzbije je psihološko savjetovanje te nakon toga dolazi do savjetovanja kod nutricionista. Cilj “odvikavanja” je promjena pogrešnih prehrambenih navika i suzbijanje nekontroliranog konzumiranja hrane.