Zbog čega se prejedamo?

Ponekad radi udovoljavanja zahtjevima drugih. Osobe koje imaju naglašenu karakteristiku udovoljavati potrebama drugih ljudi, sklonije su prejedanju, osobito u društvu, piše portal Vitamini.hr. No takvo ponašanje ima određenu emocionalnu cijenu.

 

Kako prenosi časopis Journal of Social and Clinical Psychology, pojedinci koji se prejedaju s ciljem da bi takvim ponašanjem udovoljili drugoj osobi, kasnije imaju grižnju savjesti odnosno žale radi svog ponašanja, a da ne govorimo što znači za nekoga takav socijalni pritisak. Takve osobe jednostavno ne želi uzdrmati osjećaj “socijalne harmonije” odnosno ne žele biti oni koji će reći NE, a time ugrožavaju vlastito zdravlje.

Isto tako, sve je više istraživanja koja potvrđuju da na prehrambene navike utječe i društvo u kojem se jede. Naime, kad jedemo s nekim, veća je vjerojatnost oponašanja druge osobe, pa tako i preuzimanja njezinog prehrambenog izbora i načina ponašanja, odnosno navika pri jelu. Ovo otkriće nizozemskih znanstvenika još jednom je potvrdilo fenomen da ukupna količina hrane koju netko pojede korelira s unosom hrane “partnera pri jelu”.

 

Slični članci