Fleksibilnu prehranu najavljuju kao prehranu budućnosti, prehrambeni stil koji se neće zaustaviti dok potpuno ne istisne tradicionalnu prehranu. Da li će stvarno tako i biti, ne usuđujemo se potvrditi ni demantirati, ali ćemo pobliže predstaviti trend koji se tiho uvukao u navade radne Europe.

Što je to fleksibilna prehrana?

Vrijeme za obrok počinje se tretirati kao fleksibilan period koji se može formirati i smjestiti u ovisnosti s ostalim obavezama.

 Najjednostavnije bismo je mogli definirati kao prehrambeni stil koji nastaje kao rezultat kroničnog nedostatka vremena, brzog i stresnog života, potrebe za mršavljenjem, izostavljanja obroka i nadomještanja snackovima, manjim međuobrocima.

Kako ne bi sve bilo crno, flexi-eating ima i svoje pozitivne osobine, a to je sve veći broj slasnih i zdravih snackova i prilagođavanje flexi-prehrane stilu života, ne zahtijevajući zauzvrat vrijeme, trud, poznavanje namirnica, tehnika priprema ili organizacijske sposobnosti da se omogući obrok u zadanom vremenu.

Brza i funkcionalna prehrana

Moderan način života prijeti da će sasvim potisnuti prehrambeni uzorak doručak-ručak-večera. Zbog opterećenosti, nedostatka vremena i kronične žurbe, Europa je pomalo počela usvajati nove prehrambene navike, u korist i na štetu svojih konzumenata. Vrijeme za obrok počinje se tretirati kao fleksibilan period koji se može formirati i smjestiti u ovisnosti s ostalim obvezama. Europa obroke smješta usred lifestylea, radije nego da lifestyle podredi jelu.

Taj novi, neformalni vid konzumacije hrane usudio se udariti i na tradicionalna obiteljska okupljanja oko glavnih obroka, a jedenje na putu i usput prestalo je biti samo rezultatom žurbe i postalo je prehrambenim stavom u kojem je dozvoljena žurba i preskakanje obroka.

Kao protuteža velikoj induvidualizaciji, sve više ljudi poseže za druženjem u posebnim prilikama dokolice i slobodnog vremena. Tako se obitelj i prijatelji nalaze u posebnim prigodama, večerama u restoranima ili tematskim partyjima upotpunjenima hranom.

Sa sociološkog stajališta, grickanju i uzimanju obroka s nogu podliježemo prije svega zbog instant nagrađivanja. Postaje nam gotovo nezamislivo čekati, isplanirati obrok, zbog namirnica potegnuti do tržnice, pronaći i odabrati sve sastojke, skladištiti ih, pripremiti i, napokon, termički obraditi, kada u restoranu istu stvar možemo dobiti u svega 10 minuta. I sve to bez prljavog posuđa i suvišnog gubitka energije.

Drugi moguć razlog snackanju je i socijalizacija. Uz odlaske na kave, socijalan snack probija se na listu najpopularnijih neformalnih povoda za sastanke. Stoga, ukoliko se želimo uklopiti u kolektiv i biti u toku, snack u društvu može biti sudbonosan.

Što je s tradicionalnim obrocima?

Uhvativši se ukoštac s novim navikama konzumenata, tradicionalni obroci izgubili su na vrijednosti i kvantiteti. Glavni dnevni obroci postali su varijabilne prigode, a od koncepta 3 glavna obroka održao se tek jedan.

Na udaru flexi-konzumenata našao se prvo doručak, jer je jutro vrijeme koje se radije posvećuje dragocjenom spavanju, pripremi na nove radne izazove i probijanju kroz prometne gužve do radnog mjesta.

Prema istraživanjima, čak 18% Europljana propušta svoj prvi i najvažniji dnevni obrok. Daljnje analize su pokazale da je čak 21% muškaraca iz svoje dnevne rutine izbacilo doručak.

Tako je nakon napornog poslovnog dana večera glavni obrok i prilika za socijalizaciju mnogim Francuzima i Talijanima, dok Nizozemci i Britanci preferiraju nešto zdraviju varijantu – u pauzu za ručak smjestiti jedan glavni obrok.

Zdrave alternative za preskakanje obroka

Postoje li zdrave alternative snackovima s nogu, smještanju glavnih obroka u restorane i preskakanju obroka?

Za preskakanje doručka, nažalost, nema zdrave alternative. Doručkom u organizam unosimo čak 30% esencijalnih i obrambenih nutrijenata. Zato, sjedeći ili s nogu, u svoj organizam unesite dobar doručak, prije nego ga napadnete kavom i dnevnom rutinom. Formula zdravog doručka glasi: čaša voćnog soka i obrok od cjelovitih žitarica. Nikakav nedostatak vremena ne može opravdati uskraćivanje doručka organizmu.

Potrudite se organizirati glavni dnevni obrok u kojem bi konzumirali sve prehrambene sastojke neophodne za funkcioniranje ogranizma. Večera nikako ne bi trebala biti vrijeme za nadoknadu propuštenih obroka, a na to treba misliti ranije. Nekoliko zdravih i hranjivih snackova tijekom dana umanjit će večernju potrebu za preobilnim obrokom.

Flexi – prehrana ili…

Budući da je snacking ili grickanje važan izvor konzumacije prehrambenih tvari, umjesto borbe protiv tog rituala, trebalo bi se posvetiti njegovom oplemenjivanju. Iako današnji konzumetni jedu brzo, kvaliteta i zdravlje visoko su smješteni na listi prioriteta. Pri snackanju se od hrane očekuje da čini dobro i ima isti takav okus, što pred proizvođače stavlja težak zadatak. Konzumenti se, između ostalog, na snackanje odlučuju zbog osjećaja gladi i nedostatka nutrijenata u organizmu. Stoga su dobar odabir zdravi snackovi, poput cjelovitih žitarica (kruha, krekera, energetskih pločica niskog udjela masnoće i puno balastnih tvari), svježeg ili sušenog voća i povrća, mliječnih proizvoda niskog udjela masnoće, manjih porcija orašastih plodova, nemasnog mesa i riba.

Osim što je važno osvijestiti količinu obroka koje pojedemo u restoranima, fast foodovima i inim mjestima, kao i troškove koji iz toga nastaju, potrebno je biti pažljiv pri odabiru lokala i menija. Dobar izvor hrane najbolje je pronaći prije nego nas stisne osjećaj gladi i zaboravimo na sve ostalo, trčeći na prvo mjesto koje širi miris hrane. Zdrav odabir na jelovniku predstavljaju ribe s grilla začinjene limunom, povrće s grilla, kuhano povrće na lešo, tjestenine upotpunjene laganim umacima, svježe salate, voće za desert i nezaobilazna voda.

Teško je unaprijed odabrati, jer flexi-prehrana je odabir trenutka, rezultat stresnog načina života i osjećaja gladi. Ipak, niti jedan prehrambeni trend ne treba unaprijed osuđivati. Od svakoga od njih trebali bi uzimati ono najbolje, ali im ne robovati. Ukoliko ne stignemo pojesti jedan obrok, nekoliko manjih zdravih obročića može nadomjestiti potrebu organizma za hranjivim tvarima, a pri odabiru neka nas vodi funkcionalnost prije estetike.