Skoro svi smo ponekad u situaciji da moramo pojesti nešto na brzinu, s nogu. Najčešće posežemo za kioscima ili restoranima brze hrane, a mnogi od njih mame nas dodatnom uštedom vremena jer nude dostavu.

Nije to preveliki problem ako je iznimka. No, ima i onih kojima su fast food specijaliteti jako draga hrana. Kojoj god skupini pripadali, pokušajte hranu iz fast food restorana svesti na što manju mjeru, a kad to ne možete, vjerujemo da će vam pomoći savjeti koji slijede.

1. Polako jedite i slušajte tijelo – poznato je da osjećaj sitosti ne nastupa odmah, nego 15-20 minuta nakon obroka. Za brzu hranu ovo posebno vrijedi, jer je najčešće jedemo s nogu, pa smo skloni prejedanju. Zato, ako je ikako moguće, pojedite fast-food u miru, sjedeći. Naručujte manje porcije, jer ćete tek 20-ak minuta poslije biti u stanju procijeniti jesu li vas zasitile.

2. Dugački topli ili hladni sendviči s piletinom, tunjevinom, hrpom povrća, sočnim aromatičnim umacima koje vam na kiosku ili restoranu slažu po želji većini ljudi su fini, no najčešće su to bombe kalorija, ugljikohidrata i masnoća. Na većini takvih mjesta pod “normalnim” nude jako velike sendviče, ali postoje i mini varijante – one su više nego dovoljne za odraslog čovjeka.

3. Pizzu kupujte na mjestima koja ih prodaju na kriške, jer 2-3 male kriške mogu na par sati zadovoljiti glad prosječnog odraslog čovjeka. Birajte pizze s više rajčice, povrća, gljiva i eventualno nemasne šunke u ovitku, a izbjegavajte kulen, slaninu, vrhnje, jaja i slične dodatke, koji su bogati kalorijama i mastima, a siromašni kvalitetnim nutrijentima.

4. Salate iz fast food restorana loša su hrana zbog umaka. Kako se ti umaci uglavnom prodaju odvojeno, salata će biti zdravi obrok ako je pojedete bez umaka. Drže li na stolovima restorana začine, začinite salatu s malo soli, octa i maslinovog ulja. Jedete li redovito salate iz takvih restorana, minijaturne bočice s uljem i octom možete nositi u torbici. Ne budete li se držali tog pravila, znajte da je salata s prosječnim fast food umakom (dresingom) čak štetnija nego veliki hamburger s punom “opremom”. Ne možete li bez umaka, malo manje loše rješenje su tzv. fat-free umaci, tj. umaci s manje masti i kalorija, ali oni i dalje sadrže puno umjetnih i nezdravih dodataka.

Senf je prihvatljiviji od majoneze ili dressinga, ali samo ako ga konzumirate u minimalnim količinama. Ukoliko ne volite maslinovo ulje i ocat ili vam je i ovo nedovoljno aromatično, kod kuće eksperimentirajte sa začinima i začinskim travama. Malenu bočicu ili vrećicu s omiljenom kombinacijom također uvijek možete imati u torbi ili uredskoj ladici.

5. Nove instant juhe iz vrećica, posebno one s puno povrća, sa smanjenim udjelom soli i umjetnih dodataka, odlično utažuju glad, a mogu se pripremiti bilo gdje ako sa sobom ponesete termos-bocu s vrućom vodom. One su znatno bolja gablec-varijanta nego hamburger ili pizza, a također će solidno zadovoljiti glad dok ne dođete u priliku za “pristojan” obrok. Iako su ove juhe najbliže juhama koje sami spremate, nemojte se zavaravati i dozvoliti da instant juhe na vašem jelovniku odnesu pobjedu pred domaćim juhama – njih je barem lako spremiti. Svako jelo iz vrećice, koje duže traje a ne mora se držati u hladnjaku ili ledenici, ima relativno veliku količinu umjetnih dodataka.

6. Ako često jedete mljeveno meso, naručite vegetarijanske zamjene (najčešće su od soje). Na mnogim mjestima nude i tofu umjesto životinjskog sira, pa ga svakako kušajte – dimljeni je iznenađujuće ukusan. Izbjeći ćete barem kolesterol, ali bude li odrezak plivao u majonezi ili umaku, te ležao na hrpi masnog sira, niste puno napravili.

Na skoro svim fast-food mjestima možete odrezak naručiti u integralnom pecivu, bez umaka i sira, tj. samo s povrćem (najčešće se nude listovi zelene salate, rajčica i krastavci, a to je povrće vrlo zdravo i prilično ukusno, pa se malo tko može požaliti na neukusan burger ili sendvič). Većina “sendvičarni” nudi desetka vrsta svježeg ili ukiseljenog povrća, pa zaista nema razloga za jadikovke o hrani bez okusa.

7. Nikad ne naručujte tzv. dvostruke hamburgere ili sličnu hranu u varijantama “na katove”. Iako ne izgledaju tako veliki, dvostruki sendviči barem su trostruka nevolja.

8. Pileća prsa s roštilja mogu se složiti u integralnom pecivu s povrćem i ljubiteljima hamburgera također mogu poslužiti kao zdrava zamjena. Kad se naviknete na piletinu, jelovnik proširite mariniranim srdelama ili ribom iz konzerve. Sve su to brzi i zdravi obroci, a najveći nedostatak im je velika količina peciva/kruha. Tunjevina je zdrava samo u obliku čistog mesa (najčešće je iz konzerve, a ako je u ulju, treba ga ocijediti), dok namazi od tunjevine sadrže puno majoneze i nisu zdravi. Ako ste ikako u prilici, jedite sjedeći za stolom u restoranu ili uredu, a puno dobroga napravit ćete ako pojedete samo donju polovicu peciva/kruha.

9. U fast-food restoranima i kioscima nude se kuhana jaja, najčešće kao dodatak sendviču. No, na većini takvih mjesta sendviče slažete sami, pa će vam htjeti složiti integralno pecivo samo s tvrdo kuhanim jajetom i povrćem. Takav sendvič možete složiti i kod kuće, a praktičan je jer se dosta dugo može održati izvan hladnjaka.

10. Jedete li brzu hranu, barem možete izbjeći nezdrava pića – i gazirani i tzv. voćni sokovi u fast-food restoranima najčešće su jako slatki, a time i kalorični i rijetko imaju puno veze s pravim voćem. Tekući jogurt od obranog mlijeka (ili sličan mliječni napitak) osvježava poput pića, a glad utažuje poput krute hrane. Morate li ipak nešto popiti, neka to bude bočica negazirane mineralne vode.