Preporuke Zavoda za javno zdravstvo FBiH

U ovim ljetnim danima suočeni smo s izuzezno visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Kronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim tlakom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Osim toga, i svi ostali, posebice mladi, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, također se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje sljedeće mjere:

• ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 11 do 17 sati, jer su tada najviše temperature (ovo se posebno odnosi na rizične grupe stanovništva);
• prostorije u kojima se boravi dobro prozračiti tijekom noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;
• odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);
• ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;
• i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);
• korisno je tijekom dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);
• važno je napomenuti da se kronični bolesnici trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju trebaju unositi.

Prehrana

• u prehrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli;
• pri visokim temperaturama preporučuje se prehrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljikohidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost;
• voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru;
• mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obvezno držati u hladnjaku i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene, tj. izbjegavati njihovu kupovinu na tržnicama gdje nema hladnjaka;
• ograničiti konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica;

Higijena

• posebnu pažnju obratiti na osobnu higijenu, tj. redovno se kupati i tuširati te odijevati čistu odjeću;
• izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontrolira i dezinficira;

Izlaganje i zaštita od sunca

• u intervalu od 11 do 15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
• prilikom izlaganja sunčevim zrakama (na obali mora, rijeka ili jezera), obvezno je, posebno za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
• prilikom boravka u vodi također koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
• sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 11-15 sati i češće uzimati manje količine tečnosti;
• u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutarnje i vanjske temperature zraka (optimalno 3 stupnja, maksimalno 5 stupnjeva), jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;
• pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu.