Razlike i benefiti naspram konvencionalnog uzgoja. Za neke su to zdravstveni problemi, za druge je to etička odluka, koji god razlog bio, odabir ekološki (organski) uzgojenih namirnica postaje rastući trend, kako u svijetu, tako i kod nas.

Ekološka hrana uzgojena je pod strogo kontroliranim uvjetima, koji
isključuju korištenje sintetičkih pesticida i kemijskih gnojiva,
genetskog modificiranja itd. Ovakve namirnice minimalno su obrađene, bez
dodavanja umjetnih sastojaka ili ozračivanja sa svrhom produživanja
vijeka trajanja proizvoda.

Ekološka vs. konvencionalna proizvodnja

Ekološki uzgoj, za razliku od konvencionalnog, prihvatljiv je za okoliš,
ne onečišćuje tlo i vode te pridonosi očuvanju prirodne ravnoteže i
bioraznolikosti. Mnogi od danas korištenih pesticida dugoročno mogu
negativno utjecati na ljudsko zdravlje, od uzrokovanja oslabljenog
imuniteta, astme, hormonalnih poremećaja, neplodnosti, pa sve do raka.
Osobit oprez potreban je kod trudnica (moguće djelovanje na deformaciju
ploda) i dojilja te kod prehrane male djece. Istraživanja pokazuju kako
pesticidi naročito negativno mogu utjecati na mentalni razvoj dojenčadi i
djece.

Današnje namirnice iz konvencionalnog uzgoja sadrže znatno manje
hranjivih tvari, poput vitamina, nego što su sadržavale namirnice naših
baka i djedova. Stoga je, kako bismo u organizam unijeli dostatne
količine nutrijenata, potrebno konzumirati velike količine voća i
povrća. No problem je u tome što povećanom konzumacijom ovih namirnica
povećavamo i unos pesticida i ostalih štetnih tvari.

Zagovornici ekološke hrane tvrde kako ona, osim što ne sadrži štetne
tvari, sadrži i znatno više hranjivih sastojaka, kao npr. 28% više
vitamina C, 29 % više magnezija, 10 % više kalcija, 13 % više fosfora,
više bjelančevina, antioksidanasa itd. Stoga je odabirom ovakvih
namirnica lakše zadovoljiti dnevne potrebe za nutrijentima, što je jedan
od razloga za ekonomskom opravdanošću odabira ove vrste hrane, unatoč
njenoj još uvijek vrlo visokoj cijeni.

Potencijalno najrizičnije namirnice

Gotovo u svakom konvencionalno uzgojenom voću i povrću mogu se pronaći
određene količine pesticida. Njihov unos u organizam moguće je znatno
smanjiti konzumiranjem onih vrsta koje ih sadrže u manjoj količini.

U najzagađenije vrste, između ostalih, spadaju breskve, jabuke, jagode,
celer, špinat i paprike. Među najsigurnijim namirnicama nalaze se luk,
kupus, patlidžan, avokado, ananas i mango. Također, kora citrusnog voća
redovito je tretirana većim količinama pesticida te je stoga ne treba
koristiti za pripremu kolača i slastica.

Kao generalno pravilo, koje vrijedi za većinu voća i povrća, ukoliko
namirnica nema deblju koru koju možete oljuštiti te je nećete termički
obraditi prije konzumiranja, radije kupite ekološki uzgojeni proizvod.
Ljuštenjem, a posebice intenzivnijom termičkom obradom, kao što je
kuhanje u trajanju 2-3 sata, uklanja se velik dio pesticida, no s
obzirom na njihovu iznimnu štetnost te tešku razgradivost i akumulaciju u
organizmu, nedvojbeno je sigurnija opcija izbjegavanje ovakvih
namirnica.

Ukoliko niste sigurni je li neki plod tretiran pesticidima, možete za
svaki slučaj koristiti i ovu jednostavnu metodu koja može u određenoj
mjeri umanjiti štetnost pesticida sa površine (kore) namirnice. Sve što
vam treba su mlaka voda i morska sol. Plod je potrebno prvo oprati
čistom vodom, a potom ga namakati do 30 minuta u slanoj vodi (otopiti
otprilike 1 čajnu žličicu soli na dvije šalice vode). Dobro isprati
čistom vodom.

Do nedavno, ekološki uzgojena hrana mogla se pronaći tek u
specijaliziranim dućanima u velikim gradovima. Danas se bogat izbor
ovakve hrane može vidjeti i u većini supermarketa, a također je sve
prisutnija i na tržnicama te u restoranima, što govori o razmjerima
potražnje ovih namirnica i rastućoj svijesti društva.

Dugoročno gledano, ekološka proizvodnja hrane osigurava zdraviji, sigurniji i održiviji okoliš za sve stanovnike ovog planeta.