Je li građanima BiH potrebna genetski modificirana hrana?

– Nema ni jednog razloga da se GMO (Genetski modificirani organizam) proizvodi u BiH, i mi zaista ne trebamo biti neka sljedeća zemlja koja će dozvoliti da se proizvodi GMO. To govorim kao znanstvenik, kao čovjek, izjavio je Feni prof.dr. Kasim Bajrović, direktor Instituta za genetički inžinjering i biotehnologije Sarajevo i član Vijeća GMO BiH, na pitanje je li BiH uopće potrebna GMO hrana, s obzirom da BiH ima oko četiri milijuna građana.

Ipak, mišljenja je da BiH ima obvezu kontrolirati i vršiti selekciju, je li hrana koja se uvozi izvana, ili čak proizvodi u BiH, genetički modificirana ili nije.

Bajrović je pojasnio da postoje sve zakonske pretpostavke da se konačno može vršiti kontrola genetski modificirane hrane (GMO), odnosno, hrane koja inicijalno sadrži genetski modificirane organizme.

– U tom smislu mislim da će se vrlo brzo u BiH morati uzimati uzorci na primjer sa sjemenskog materijala, gotovih proizvoda, pogotovo onih koji mogu sadržavati genetski modificirane organizme, odnosno biljke, i da se šalju u laboratorije, naveo je Bajrović.

Nažalost, naglasio je, do sada, se još nije počelo sa primjenom i korištenjem zakona.

Prema njegovim riječima postoji mogućnost da se gotovi proizvodi, kao što su salame, hrenovke i drugo, pod plaštom normalnih proizvoda uvoze u BiH, a da potrošači ne znaju što konzumiraju.

– Kada to kažem, ne mislim da je GMO loša ili nezdrava hrana, nego je pravo svakog potrošača da zna što konzumira. U tom smislu, po Zakonu koji je usvojen na razini BiH sva ta hrana je obilježena i onda je na volji potrošača hoće li je konzumirati ili neće, istakao je Bajrović.

Naglasio je također kako se općenito, po svim zahtjevima Agencije za sigurnost hrane BiH, po analizama koje oni dobijaju, može reći da je hrana u BiH uglavnom zdravstveno ispravna i da zadovoljava zdravstvene kriterije.

No, dodao je, kada je u pitanju GMO nažalost nema podataka u BiH o zastupljenosti takve hrane u BiH, iako u svijetu oko 50 država uzgaja takvu hranu, koristi je i u prehrani i u medicinske svrhe.

– Po Zakonu o GMO u BiH, dozvoljena je kontrola i detekcija, a ne uzgoj u BiH. Mi u GMO vijeću BiH inzistiramo da čim prije počne primjena tog zakona, jer u tom slučaju, svi proizvodi, koji potencijalno mogu biti genetički modificirani, se trebaju testirati i takva hrana mora biti obilježena, izričit je Bajrović.

Dodao je da se nažalost, često čak i europski zakon o GMO-u ne poštuje, te GMO proizvodi nemaju deklaraciju kao oznaku i da takve proizvode iz EU uvozi možda i BiH.

– GMO hrana bi trebala biti obilježena, međutim, često se taj zakon ni u EU ne poštuje, a po Zakonu SAD-a GMO hrana ne mora biti obilježena, rekao je.

Podsjetio je da je u RS-u usvojen Zakon o GMO, koji ne samo da zabranjuje uzgoj i transport, nego čak i kontrolu, te da je takav zakon vrlo rigidan i u koliziji sa državnim zakonom, tako da bi taj zakon na razini entiteta trebalo amandmanski promijeniti.

– Mi u GMO vijeću smo za to da se vrši kontrola hrane, a ne uzgoj, zaključio je prof.dr. Bajrović.

Agencija za sigurnost hrane BiH osnovala je četiri laboratorija za kontrolu genetski modificiranih organizama (GMO) na institutima u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu, te pri Institutu za genetički inženjering Sveučilišta u Sarajevu.